Danas se u medijima često spominju omega-3 i omega-6 masne kiseline, a malo tko zapravo zna o čemu se govori kad ih se spomene.

Ljudsko tijelo može proizvesti sve masne kiseline potrebne za rast i razvoj – osim nezasićenih masnih kiselina iz skupine omega-3 i omega-6. Budući da su važan strukturni dio fosfolipidne membrane stanice, obje skupine masnih kiselina smatraju se esencijalnim, stoga ih je potrebno unositi hranom. Srećom, one su široko rasprostranjene u namirnicama i biljnog i životinjskog podrijetla. Ravnomjeran unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina od izuzetne je važnosti jer se ova dva tipa masnih kiselina međusobno “natječu” za ista mjesta na membrani u koje su ugrađuju. Po sili zakona “tko jači – kači”, oni u suvišku istiskuju one druge. Biljna ulja bogat su izvor omega-6 masnih kiselina i neizostavan dio današnjeg načina pripreme hrane, što nas dovodi do deficita omega-3 masnih kiselina u tzv modernoj prehrani.

Suvišak omega-3 u odnosu na omega-6 smatra se povoljnim omjerom masnih kiselina, što je rijetko prisutno kod biljnih ulja. Sacha Inchi je ponosan izuzetak koji nosi ovu zdravstvenu tvrdnju na svojoj deklaraciji. Prema izvješću EFSA-e iz 2005. godine preporučeni dnevni unos Alfa-linolenska kiseline iz skupine omega-3 masnih kiselina je 2 g na dan.

Samo jedna žlica Sacha Inchi ulja zadovoljava 100% dnevnog unosa Alfa-linolenska kiseline

OMEGA 3

47 %

Pojava „inuitski paradox“

Zanimanje za omega-3 masne kiseline pobuđeno je nakon objavljene epidemiološke studije 1979. god. koja je pokazala da među Eskimima s Grenlanda gotovo nema oboljelih od kardiovaskularnih bolesti premda im je prehrana bogata energijom iz masti (50%). Novo otkriće bilo je u apsolutnoj suprotnosti s vjerovanjem kako upravo prehrana bogata masnoćama, gotovo bez ikakvog voća i povrća, uzrokuje povišenje kolesterola i triglicerida u krvi. Međutim, zdravlje Inuita ukazuje na nelogično suprotne zaključke.

Prva istraživanja na Inuitima započela su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nastavljaju se i danas. Sva istraživanja potvrđuju da su Inuiti manje podložni bolestima srca, koronarnim oboljenjima, reumatoidnom artritisu i šećernoj bolesti, od njihovih europskih srodnika. Istraživanja ukazuju da je zdravlje Inuita očuvano upravo načinom prehrane, posebno bogate omega-3 masnim kiselinama koju dobivaju konzumacijom sirove ribe.

U dvadesetom stoljeću prehrambeni unos i stil života značajno su se promijenili. Razvojem prerađivačke industrije, značajno je porastao udio omega-6 masnih kiselina u prehrani. Omjer omega-3 prema omega-6  u većini razvijenih zemalja oko 1:20, a kod osoba koje konzumiraju mnogo prerađenih izvora masnoća on seže do čak 1:50. Povećani je i unos zasićenih masnih kiselina konzumacijom rafiniranih ugljikohidrata i masti.

Omjer omega-3 / omega-6 masnim kiselinama trebao bi biti 1 : 1, te je takav u prošlosti i bio.
Inuiti su jedna od rijetkih naroda koji je taj omjer uspio očuvati i dan danas.

Ne morate jesti sirovu ribu 😉

Donosimo jednostavan recept za svježe cijeđeni sok koji će vam pomoći uklopiti sacha inchi ulje u vašu prehranu:

OMEGA Svježe cijeđeni sok:

  • 1 x cijeli ananas
  • 1 x kiwi
  • 1 x banana
  • 3 x jabuke
  • 1 x žlica Sacha Inchi ulja
  • 1 x žlica meda

Važno je izabrati zrelo voće kako bi uživali u njihovoj slatkoći umjesto susprezanja od njihove kiselosti. Zreo ananas je lagano mekan i odbacuje svoje vršne listove.  Slobodno odaberite kiwi već smežurane kore. Voće ujednačene boje i ugodno-slatkog mirisa potvrda je njihove zrelosti ali i ne-pokvarenosti. Odaberite bananu na čijoj su kori vidljive smeđe mrljice. Banana u sokovniku može stvarati probleme stoga ju dodajte u razmacima kako ne bi štopala sokovnik. Banana pretvara ovu naizgled kiselu kombinaciju u osvježavajuć i sladak napitak. Za dodatan užitak dodajte jednu žlicu pčelinjeg meda, te jednu žlicu Sacha Inchi ulja. Sve dobro izmiješajte. Sacha Inchi dodat će zanimljiv orašast okus ovoj voćnoj kombinaciji. Voćni sok konzumirajte bez odgode kako bi izbjegli njegovo raslojavanje i brzu oksidaciju voća.