Znate li što je to – fotostarenje kože?

Starenje organizma pokreće proces oksidacije kojim upravljaju slobodni radikali, visoko reaktivni kisikovi spojevi (ROS). Oksidacijski procesi dio su ljudskog metabilizma i osnova pretvorbe energije (glikoliza). Međutim, pod utjecajem brojnih vanjski čimbenika kao što su: pušenje, izloženost UV zrakama te zagađenom zraku dolazi do značajnog porasta slobodnih radikala u ljudskom tijelu. Reaktivne molekule napadaju najbližu stabilnu molekulu, kradu joj elektrone i time uzrokuju oštećenja.

Navedene reakcije osobito su izražene u koži tijekom ljetnih mjeseci. Uz njih je vezan pojam fotostarenje, a odnosi se na ubrzano starenje kože. Za razliku od kronološkog starenja koje je predodređeno fiziološkom predispozicijom pojedinca, fotostarenje prvenstveno ovisi o djelovanja vanjskih čimbenika [1].

Istraženi su različiti modeli za objašnjenje molekularne osnove starenja kože, uključujući teoriju starenja stanica, sposobnosti popravljanja stanične DNK, točkaste mutacije, oksidativni stres, kromosomske abnormalnosti, jednogene mutacije, kronične upale i tako dalje. Dio znanstvenika zagovara tvrdnju da većinu vidljivih znakova starenja uzrokuju upravo vanjski faktori, a samo 3% čimbenika starenja ima unutrašnju pozadinu [2].

Fotostarenje prvenstveno ovisi o stupnju ultraljubičastog zračenja (UVR) i količini melanina u koži (fototip kože). UVR dovodi do raspada kolagena i obustave njegove sinteze. Drugim riječima, kolagen se usporeno stvara i ubrzano razgrađuje. Istraživanja navode da dermalni raspad kolagena prati nesavršen popravak. Time dolazi do nepravilnosti u strukturnoj cjelovitosti kože, stvaranja solarnog ožiljaka, te u konačnici klinički vidljive atrofije kože i bora. Ostali vidljivi znakovi fotostarenja su: smanjenje elastičnosti kože, pojava dubokih bora, hiperpigmentacija, rak kože i staračke pjege [1].

Antioksidansi svojim djelovanjem mogu značajno umanjiti štetno djelovanje slobodnih radikala nastalih pod utjecajem UV zračenja i time reducirati pojavu znakova fotostarenja kože. Beta-karoten snažan je antioksidans koji može predati elektrone iz vanjske ljuske pri čemu i dalje ostaje stabilan. Time neutralizira djelovanje štetnih slobodnih radikala i prekida lančanu reakciju krađe elektrona.

Preventivna zaštita kože

Ovisi i o količini melanina u koži. Što je više melanina, to je dublja preplanulost. Proizvodnju melanina (melanogenezu) pokreće izlaganje UV zračenju koje uzrokuje da koža vidno potamni. Melanin se nakuplja u gornjem sloju kože, prekriva stanice epidermisa i tako štiti kožu od zračenja. Beta-karoten potiče razvoj prijeko potrebnog pigmenta melanin čak i prije izlaganja UV zračenju. Karoteni ujedno apsorbiraju svjetlosno zračenje u vidljivom i ultraljubičastom dijelu spektra i time dodatno doprinose prirodnoj zaštiti kože od sunčeva zračenja. 

Za održavanje zdrave kože često se ističe i antioksidans vitamin A. Koristi se u tretmanima akni i psorijaze, međutim kod nekih osoba može uzrokovati iritacije, crvenilo i perutanje kože. Konzumacijom u prehrani, potencijalnu opasnost predstavlja i predoziranje (vitaminoza). Vitamin A nalazi se u dva primarna oblika: aktivan vitamin A i provitamin A. Aktivan vitamin A zove se retinol i životinjskog je podrijetla. Provitamin A je biljni pigment beta karoten koji tijelo može pretvoriti u aktivan oblik retinol. Beta-karoten, kao izvor vitamina A ne predstavlja opasnost od iritacija i vitaminoze budući da se ova supstanca u tijelu pretvara u vitamin A kada i koliko je potreban organizmu. Višak beta karotena skladišti se upravo u koži formirajući zaštitni sloj epiderme i prvu liniju obrane od sunčeva zračenja [5].

Konverzija beta karotena u vitamin A događa se najvećim dijelom u jetri. Kako bi se povećala apsorpcija u organizam, beta-karoten se često uzima kao dodatak prehrani. Međutim, provedena istraživanja potvrdila su postojanje konverzije beta-karotena u koži [5]. Koža kao najveći organ ljudskog tijela, površine 1.5-2 m², te oko 15% ukupne tjelesne težine odrasle osobe predstavlja značajnu površinu apsorpcije i konverzije. 

Lipofilnost je svojstvo nekih molekula da se lako otapaju u ulju ili masti. Za lipofilne molekule je najvažniji prodor kroz vanjski rožnati sloj (dio epidermisa); što je tvar lipofilnija to će se brže i u većem omjeru upiti kroz kožu. Ulje bogato masnoćama odličan je nosioc lipofilnog beta-karotena [6]. Važno je napomenuti da su vitamini esencijalni nutrijenti koje čovjek ne može samostalno proizvesti već se u organizam moraju unositi iz okoline. 

Prema navedenom, možemo zaključiti:

  • čuva stanične strukture, antioksidans.
  • usporava starenje kože.
  • neutralizira slobodne radikale.
  • održava elastičnost kože i sprječava nastanak bora.
  • inhibira razaranje kolagena.
  • štiti od UV zračenja, apsorbira zračenje.
  • doprinosi očuvanju brončanog tena i potiče razvoj pigmenta melanin.
  • podiže razinu vitamina A konverzijom iz beta karotena.

…i time smanjuje negativan učinak vanjskih utjecaja na kožu reducirajući vidljive znakove starenja sa značajnim utjecajem u obrani od štetnih sunčevih zraka.

Važnost svakodnevnog uzimanja beta-karotena potvrdile su brojne studije, a prema preporukama trebalo bi uzimati 10 do 60 mg svaki dan. Osobe koje se hrane uravnoteženo, hranom bogatom voćem i povrćem, vjerojatno dobivaju dostatne količine beta-karotena. Međutim, smatra se da moderan čovjek prehranom uzima samo 2 mg beta-karotena na dan. Podaci iz literature navode da beta-karoten, uzima li se u dozama od 30 do 180 mg na dan, ne izaziva štetne nuspojave. Doze iznad 60 mg na dan potencijalno mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza). Obojenje kože je privremena pojava uslijed skladištenja beta-karotena u kožnom tkivu, a propisana terapija je prestanak uzimanja beta-karotena.

Kupi BURITI ulje
  1. Ruža Pandel, Borut Poljšak, Aleksandar Godic i Raja Dahmane “Skin Photoaging and the Role of Antioxidants in Its Prevention” International Scholarly Research Notices 2013.  [Na internetu]. Dostupno: https://www.hindawi.com/journals/isrn/2013/930164/ 
  2. Shoubing Zhang i Enkui Duan “Fighting against Skin Aging” Cell Transplant. 2018 May; 27(5): 729–738. [Na internetu]. Dostupno: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6047276/  
  3. Fisher G.J., Kang S., Varani J., i sur. “Mechanisms of photoaging and chronological skin aging” Arch Dermatol. 2002;138(11):1462–1470. [Na internetu]. Dostupno: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12437452  
  4. Antonio J. Meléndez-Martínez, Carla M. Stinco, and Paula Mapelli-Brahm “Skin Carotenoids in Public Health and Nutricosmetics: The Emerging Roles and Applications of the UV Radiation-Absorbing Colourless Carotenoids Phytoene and Phytofluene” Nutrients, 2019. [Na internetu]. Dostupno: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6566388/
  5. Antille C. i sur. “Topical beta-carotene is converted to retinyl esters in human skin ex vivo and mouse skin in vivo.” Exp Dermatol. 2004 Sep;13(9):558-61.[Na internetu]. Dostupno: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15335356[pristupano 10.09.2019.]. 
  6. Urednički tim Dokazi u medicini. “Upija li se u tijelo sve što nanesemo na kožu?” Objavljeno: 26. kolovoza 2015. [Na internetu]. Dostupno: http://dokaziumedicini.hr/upija-li-se-u-tijelo-sve-s-koze/  
  7. Sanja Katalenić Iljkić, mr. “Palmino ulje – kvaliteta i sigurnost” Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 
  8. CBI, the Centre for the Promotion of Imports from developing countries, Exporting vegetable oils to Europe, Netherlands. 2019.
  9. Jasna Ćerić mag.nutr., univ.mag.pharm, Zdravstvena ispravnost prirodne kozmetike [Na internetu]. Dostupno: https://san10.hr/zdravstvena-ispravnost-prirodne-kozmetike/